Savjet Reumatoidni artritis i artroza

Reuma od A do Ž

Izraz reuma najčešće tumačimo kao poteškoće sa zglobovima, mišićima i kostima – često jednostavno pomislimo na reumatoidni artritis koji je sistemska upalna bolesti i ponajprije zahvaća zglobove.

Kod reumatizma radi se o nizu različitih oboljenja koja mogu zahvaćati mišiće, zglobove, kosti, ligamente i tetive. Mogu biti zahvaćeni i određeni unutarnji organi – primjerice srce, pluća, bubrezi. Kod ovih bolesnih stanja radi se o opisu nekarakterističnih bolova i bolesti mišićno-skeletnog sustava kod kojih uzrok za nastanak nije moguće jasno odrediti. Reuma u užem smislu označava brojne oblike bolesti koje su među ljudima vrlo česte  –  poznajemo naime više od 100 različitih vrsta oboljenja.

Uzroci nastanka reume

Reuma se pojavi zbog najrazličitijih uzroka. Između ostalog, uzroci za nastanak bolesti mogu biti:

  • istrošeni zglobovi,
  • nasljedne ili stečene poteškoće sa zglobovima,
  • nepravilno držanje i neugodni položaji na radnom mjestu,
  • nepravilno zacijeljeni prijelomi kostiju i ozljede tetiva.

Kada je reuma dijagnosticirana, obično nije moguće dijagnosticirati precizni uzrok nastanka. Reuma je jedna od kroničnih bolesti – radi se dakle o dugotrajnoj bolesti koja može biti manje intenzivna i kojom možemo ovladati, a s druge strane u svom krajnjem obliku može ugrožavati i bolesnikov život. Ozbiljnost bolesti, dakle, razlikuje se od bolesnika do bolesnika jer ovisi o vrsti reume od koje bolesnik oboli.

Tijek bolesti također se razlikuje od pojedinca do pojedinca. Može trajati određeno vremensko razdoblje, nakon čega se bolesno stanje poboljša –  bilo zbog liječenja ili bolesti same. Kod drugih bolesnika bolest unatoč liječenju traje cijeli život. Tako je potrebno kod liječenja bolesti uzeti u obzir ne samo medicinski aspekt, nego i socijalno i psihološko okružje pojedinca.

Preventivne mjere za nastanak reume nisu poznati. Na nastanak upalnih reumatskih oboljenja recimo, ne možemo utjecati – možemo oboljeti bilo kada. Ali znamo da nastanak nekih  reumatskih oboljenja možemo smanjiti zdravim stilom života, jednako kao što to vrijedi za mnoge druge bolesti. Zdrava prehrana i redovita tjelesna aktivnosti ključ su zdravlja. Zdrava prehrana, naime, smanji mogućnost nastanka uričnog artritisa (gihta) – oblika artritisa koji uzrokuje pretjerana tvorba mokraćne kiseline u krvi, tkivima i urinu. U kombinaciji s redovitom tjelovježbom možete izbjeći i prekomjernu tjelesnu težinu koja je jedan od najvažnijih faktora za nastanak osteoartroze, najraširenije reumatske bolesti.

Znakovi reume

Kod utvrđivanja reume važnu ulogu igraju znakovi i simptomi reume na temelju kojih opravdano možemo sumnjati da se radi o reumatskom oboljenju. Među najčešće znakove i simptome reume ubrajaju se:

  • oteklina u jednom ili više zglobova,
  • krutost oteklih zglobova i teža pokretljivost,
  • crveni zglobovi koji mogu biti topliji na dodir,
  • bolovi u zglobovima i mišićima bez jasnog razloga, koji mogu biti stalni ili se ponavljati,
  • povišena tjelesna temperatura, loše osjećanje i umor,
  • gubitak apetita i osjećaj suhih usta,
  • suhe oči i upale očiju,
  • neobično ispadanje kose,
  • različiti ekcemi na koži.

reuma

Reuma kod mladih osoba

Reumu često označavamo kao bolest starijih osoba. Činjenica je da je bolest češća poslije 40. godine, ali nije ni tako rijetko da od nje obole i mlade osobe i djeca  –  reuma kod mladih zapravo u zadnjim godinama pokazuje rast.

Kod djece je brzo otkrivanje bolesti to važnije jer reuma ima utjecaj na kosti i hrskavicu koje se razvijaju. Prve znakove reume možemo primijetiti već kod malog djeteta  – prigodom puzanja primjerice oslanja se na prste i zapešća, u hodu šepa, a česti su i padovi tijekom hodanja ili trčanja.

Postavljanje dijagnoze kod djece obično traje nešto duže jer se određuje na osnovi pregleda zglobova i dugoročnog praćenja. Bitno je dakle prije svega rano prepoznavanje bolesti i nakon toga tome primjereno liječenje.

Koje vrste reume poznajemo?

Već smo naveli da poznajemo više od 100 različitih vrsta reumatskih oboljenja. Možemo ih razlikovati s obzirom na više faktora; primjerice, zahvaćaju li zglobove ili druge dijelove (reuma zglobova ili izvan zglobni reumatizam), radi li se o istrošenosti zglobova (degenerativna reuma) ili o upali (upalna reuma).

Ugrubo, reumatska oboljenja možemo podijeliti na 5 grupa: osteoartroza, izvan zglobni reumatizam, upalne reumatske bolesti, kristalima uzrokovani reumatizam i sistemske bolesti vezivnog tkiva.

  • Osteoartroza

Osteoartroza ili degenerativni reumatizam jako je učestalo oboljenje i to ponajprije kod starijih osoba. Radi se o jednom od oblika zglobne reume.

Može se razviti zbog brojnih faktora, a primarno zahvaća zglobnu hrskavicu, međukralješnične pločice kralješnice i male zglobove između kralježaka. Na početak osteoartroze ukazuje mijenjanje hrskavice u zglobu. Zglob se, naime, brzo razgrađuje i presporo obnavlja, hrskavice se počinje drobiti, pojavljuju se upalni procesi u ovojnici zgloba.

Istrošenost zglobova poteškoća je gotovo svakog pojedinca poslije 60. godine. Radi se, naime, o dijelovima tijela koji su u upotrebi upravo svakoga dana, zato se s protokom vremena počinju trošiti. Što je zglob više opterećen, to je skloniji oboljenju – najčešće su zahvaćena koljena i kukovi, zglobovi na rukama, gležnjevi i kralješnica.

  • Izvanzglobni reumatizam

Izvanzglobni reumatizam uključuje skupinu bolesti koje zahvaćaju izvanzglobne dijelove – dakle ponajprije ligamente i tetive, mišiće i potkožno vezivno tkivo.

U ovoj grupi oboljenja ponajprije valja spomenuti sindrom fibriomijalgije. Radi se o (neobjašnjivim) bolovima u mišićima koji se pojavljuju na više mjesta; bolesnik ima određene točke na mišićima koje su bolne i osjetljive na dodir, osim toga ima osjećaj oteklih udova. Najčešće se pojave bolovi u vratu, križima, ramenima, prsnom košu, koljenima i rukama. Bolesnik je umoran, doživljava smetnje u pamćenju i ima poteškoće s koncentracijom. Bolovi zapravo ne potječu iz zglobne (ili mišićne) upale. Liječenje sindroma često je jako uspješno i nožno sadrži promijenjen (zdrav) način života.

  • Upalne reumatske bolesti

Radi se o kompleksnoj grupi kroničnih autoimunih bolesti. Ključna karakteristika upalnih reumatizama upala je zglobova, koja se iskazuje kao bolni i otekli zglob – radi se dakle o reumi zgloba. Zglob je osim toga krut, slabije pokretljiv, crven i topao.

U ovu grupu između ostalog ubrajaju se i reumatoidni artritis, spondiloartritisi, ankilozirajući spondilitis i psoriatički artritis.

Pojavnost je reumatoidnog artritisa 1 %, a češće se pojavljuje kod žena. Bolest započinje stalnim bolovima u zglobovima koji su nateži ujutro, a prati ih krutost zglobova. Obično započinje sa zahvaćenošću zglobova na rukama – rijetko na početku utječe na velike zglobove. S vremenom bolest napreduje; ako ju ne liječimo, može uzrokovati i nepopravljiva oštećenja i invalidnost.

U grupi spondiloartritisa najčešće je zahvaćena kralješnica, a mogu biti i ostali zglobovi. Najčešća je Behterova bolest koja se obično pojavi već u mladosti. Prepoznajemo ju po jakoj boli u donjem dijelu leđa koji je moguće ublažiti kretanjem.

  • Reumatizam uzrokovan kristalima

Ova oboljenja uzrokuju različiti kristali koji se nakupe u zglobu, a posljedica su akutne upale zglobova. Najčešća bolest koja se pojavljuje je urični artritis ili giht – upala koju uzrokuje nakupljanje kristala iz mokraćne kiseline u tkivima i zglobovima. Giht najčešće zahvati palce na nogama.

  • Sistemske bolesti vezivnoga tkiva

Sistemske bolesti vezivnoga tkiva inače su rijetke i ubrajaju se najopasnija reumatska oboljenja. Njihov uzrok nije poznat, a mogu zahvatiti cijelo tijelo. Pokreće se naime autoiumno događanje – imunosni sustav počne stvarati protutijela koja napadaju vlastito tijelo i uzrokuju oštećenja organa i tkiva.

Često se dogodi da se bolesniku dijagnosticiraju dvije ili više reumatske bolesti. Bolesti naime mogu prelaziti jedan u drugi i ispreplitati se – česta je ponajprije kombinacija upalnih i sistemskih bolesti.

Liječenje reume

Liječenje reume

Budući da se reumatsko oboljenje razlikuje od pojedinca do pojedinca i liječenje ovisi o specifičnoj dijagnozi i tijeku bolesti. Bit je aktivno i neprekidno praćenje bolesti jer se liječenje prilagođava intenzitetu i tijeku bolesti. Cilj liječenja obično je smirivanje, odnosno remisija bolesti koja je moguća samo uz rano otkrivanje bolesti i stalno prilagođavanje procesa.

Za liječenje mnogo toga može napraviti i bolesnik sam. Bitno je da  unatoč bolovima ostanemo aktivni i da se zdravo hranimo. Uvjerenje da pojedinac s bolovima u mišićima i zglobovima mora samo mirovati pogrešno je. Redovito vježbanje, naime, neće pogoršati simptome, upravo suprotno – odgovarajuća tjelesna aktivnosti smanji bol i poboljša pokretljivost zglobova. Program vježbe treba naravno prilagoditi vrsti oboljenja i tijeku bolesti. Vježbe primjerene za različite vrste reumatizma zglobova prikazujemo ti i u našim videima.

Slični
članci

Pogledajte ostale članke koji će vam pomoći da dovršite svoju rutinu i ublažite bol.

Vježba

Vježbe za leđa koje ti mogu štetiti u slučaju bolova

Bolovi u ledjima i križima
Savjet

Koliko su snažni vaši mišići u zapešću? – TEST

Bolovi u mišićima i zglobovima
Savjet

Kako vježbati bez bolova unatoč artritisu?

Reumatoidni artritis i artroza
Savjet

Bolovi u vratu i ramenima: može li ih zdrava prehrana pomoći spriječiti?

Bolovi u vratu i ramenima