Savjet Reumatoidni artritis i artroza

[INTERVJU] Svaki dan s artritisom

Ako redovito pratite naše video sadržaje, Barbaru ste već upoznali. Ona je voditeljica pilatesa, ali još vjerojatno ne znate da preživljava svaki dan z artritisom. Rekla nam je na koji način se suočava s njim i kako usprkos bolesti ostaje aktivna, a povjerila nam je i nekoliko savjeta uz pomoć kojih ćete se lakše suočiti s promjenama koje donosi oboljenje. 

Kada si oboljela od artritisa?

Prije godinu i pol, dakle, imala sam 35 godina.

Obično imamo predrasudu da od artritisa obole samo stariji.

Zapravo ne. Radi se o autoimunoj bolesti. Istina je da češće obole stariji, ali artritis se može pojaviti već kod djece.

Zbog čega se javlja oboljenje?

Može se raditi samo o slučajnosti, odnosno uopće nema razloga. Ja imam antigen, dakle, bolest je genetski predisponirana. To zapravo ne znači da je javljanje bolesti nužno, ali postoji veća vjerojatnost za to.

Kakvi su bili prvi znakovi bolesti? Kako si znala da nešto nije u redu s tvojim tijelom?

Najprije mi je počeo oticati srednji prst na lijevoj nozi, pojavili su se bolovi – najprije smo mislili da se radi o nekoj ozljedi. Nakon ultrazvuka primijetili su da je ovojnica tetive upaljena, ali još uvijek na temelju toga nije bilo moguće postaviti dijagnozu artritisa jer se radilo o samo jednom prstu. Tijekom terapija u Kliničkom centru dogodilo se isto i na drugoj nozi te se polako počelo širiti po cijelom tijelu.

Ti si jako aktivna osoba. Dakle, ovdje nema pravila, artritis se može pojaviti kod osobe kao što si ti, koja ima vrlo zdrav način života?

Da, nažalost, to je istina. Zdrav način života ne znači da se bolest ne može pojaviti. Ali naravno, vrijedi, isto kao i za sve druge bolesti –zdravim načinom života jačamo imunološki sustav i imamo bolju podršku za suočavanje s bolešću. U mojem se slučaju, nažalost, nije tako pokazalo.

Reci nam čime se baviš.

Posljednjih 13 godina bavim se vođenjem grupnoga vježbanja, prije sam vodila sve moguće vrste vježbi – od aerobika, bodyjumpa i spinninga na biciklu, do različitih vrsta vježbanja za jačanje i kardiovježbi. Kasnije sam počela raditi i s trudnicama, seniorima, ljudima s osteoporozom. Puno sam se obrazovala i počela se baviti pilatesom, a danas sam specijalizirana za to područje i radim samo pilates.

Uzrokuje li ti tvoje stanje bolove pri radu?

Kada je bolest u pogonu, kao naprimjer na početku ili sada, uzrokuje mi poprilične probleme jer se zbog bolova ne mogu kretati. Kada ode u remisiju, naprimjer kada lijekovi počnu djelovati ili se sama bolest nekoliko umiri, tada nema problema.

Svaki dan s artritisom

Kada je bolest u punom pogonu – kako se mijenja tvoj način života? Što najprije pati, gdje su najprije vidljive posljedice?

Zapravo, bolest nekako onesposobi tijelo. Stvari koje su ti inače potpuno uobičajene, više ne možeš – ne možeš normalno ustati iz kreveta, teško se oblačiš, čak ne možeš više na wc. U razdobljima kada je jako teško, kod takvih mi zadataka  moraju pomoći drugi.

Kakvo je stanje s liječenjem artritisa? Na koji si način, uz lijekove, sama pokušavaš olakšati bolove?

Problem je autoimunih bolesti u tome što su neizlječive, dakle, nemamo lijekove koji bi bolest doista izliječili, nego samo ublažavaju simptome. Radi se o skupini lijekova koje zovemo imunosupresivi koji zapravo potiskuju imunološki sustav. U mojem tijelu imunološki sustav previše radi i zbog toga uzrokuje takve upale na zglobovima premda tamo nema nekog vanjskog uzroka upale. Bolove olakšavam različitim kremama i gelovima, a jako pomaže masaža. Premda se teško pripremim na razgibavanje, kasnije mi uvijek bude jasno da mnogo pomaže. Naime, zglob se na neki način zakoči, dakle, nema svoju punu amplitudu kretanja i zbog toga ga moramo kolikogod je moguće razgibati, kako ne bismo izgubili pokretnost mišića koji se nalaze oko tog zgloba.  

S obzirom na to da se baviš vježbanjem – susrećeš li se s ostalim mladim ljudima koji boluju od artritisa?

Sve dok nisam sama oboljela, nisam znala da postoji mnogo takvih primjera. Sad već poznajem nekoliko ljudi koji se susreću sa sličnim problemima kao i ja. Postoji mnogo vrsta artritisa – neki imaju problema samo s jednim zglobom, drugi s njih pedeset. Različite vrste artritisa pokazuju različitu dinamiku tijeka bolesti – kod nekih je bolje, kod nekih slabije. Određeni bolesnici mogu živjeti potpuno normalno uz povremene probleme i nisu im potrebni lijekovi – možda tek povremeno uzimaju neke protuupalne lijekove i lijekove protiv bolova.

Na koji je način artritis u ovo trenutku tebi promijenio život – kako u negativnom, a kako u pozitivnom smislu?

Teško mogu reći da je to pozitivno, ali kada oboliš od neke bolesti, u tebi se pokrene mnogo procesa, i fizičkih i psihičkih. Na neki način ti okrene određene stvari u glavi, na njih počneš gledati drukčije, možda se u nekim situacijama čak počneš drukčije štititi nego što bi inače. Također, sada drukčije shvaćam ljude s bolovima. Naime, pretežno radim s takvim pojedincima – radi se o bolovima u leđima, vratu ili herniji. Čini mi se da počneš drukčije shvaćati bol ako ju i sam osjećaš. Negativno je to da me bolest ograničava u onom što najviše volim raditi. To sam i najteže prihvatila – da ne mogu raditi stvari koje su mi prije bile normalne jer sam ograničena u kretanju.

Većina ljudi misli da se više ne smiju kretati kada obole od takve bolesti jer će se ozlijediti. Što misliš o tome?

Kada te jako boli, teže se odlučiti za kretanje, a definitivno je moguće prilagoditi trening specifičnoj bolesti kako bi ti koristio. I liječnici zagovaraju razgibavanje, a to bolesniku kažu i u bolnici, ali artritis je specifičan. Naprimjer, kod bolova u leđima nećeš prisiljavati čovjeka da trpi bol jer je bol pokazatelj toga da si otišao predaleko. Kod artritisa bolove ne možeš izbjeći; vježbanjem moraš izazvati bol jer inače gubiš gipkost. Taj dio je najteže prihvatiti jer kretanje predstavlja muku, a ugodno je tek nakon toga. U akutnoj je fazi kretanje doista prilično ograničeno, radi se samo o razgibavanju, a kada se bolest barem malo umiri, potrebno je što više konkretno vježbati. Naime, sama bolest usmjerena je na gubitak mišićne mase, što znači da je kretanje toliko važnije jer ju pomaže očuvati. Također je i zglob bolje zaštićen uz ojačane mišiće.

Jesi li i sama već čula neke smiješne mitove o artritisu?

Među ljudima kruži mnogo mitova, nude se čudesna rješenja – naprimjer kurkuma, riblje ulje, magnezij. Hrpa prehrambenih dodataka koji možda u lakšem obliku artritisa (npr. upala jednog zgloba kod koje ti nisu nužno potrebni lijekovi) djeluju. Sama sam isprobala mnogo stvari, zdravo se hranim i redovito krećem, ali nema velike razlike. Nisam čovjek koji bi uživao u lijekovima, ali kod težeg oblika artritisa, koji imam ja, nema alternative. Ostalo je samo moguća podrška liječenju, ali ne mogu reći da nešto posebno pomaže.

Kakve vrste problema primjećuješ kod ljudi koji od tebe traže pomoć?

Većinom ljudi posežu po različitim vrstama vježbanja – kada si u svojim dvadesetima, fokus treninga je da dobro izgledaš, zato ti se čini da je trening efektivan samo ako ćeš se umoriti. Stariji ljudi počinju birati vrstu vježbanja i mnogo im je važnije kako rade, da doista pravilno rade i da kretanje postane način čuvanja zdravlja. Čini mi se da je mlađima to više način druženja kojem je cilj samo da se umore. Kod starijih će se vježbanje fokusirati na problematiku s kojom se susreću – radi se o specifičnim bolovima, odnosno odaberu vježbu koja će ih napuniti, a ne isprazniti.

Što ti se čini ključno za one koji više sati dnevno sjede i ne uzmu si vremena za rekreaciju?

Tijelo ostaje mlado s obzirom na to koliko je gipko. Problem je u tome što se većinom bavimo time da nešto jačamo ili trčimo kako bismo stekli kondiciju – a nitko se ne bavi time da omogućava, poboljšava, odnosno održava gipkost. Većina ljudi koji sjede imaju skraćene skupine mišića koji doista mogu utjecati na samo raspoloženje i nastanak različitih bolova. Čini mi se da moraš prije bilo koje tjelesne aktivnosti osigurati što veću gipkost. Ako već ne radiš ništa drugo, korisno je barem izvođenje jednostavnih vježbi za razgibavanje, očuvanje gipkosti pojedinih predjela i istovremeno nježnije jačanje kojim očuvaš neki tonus. Za ljude koji nemaju specifične ciljeve, to mi se čini izuzetno važno.

A što je s vrstama vježbanja za ljude koji imaju artritis?

Za mene osobno pilates je jedna od rijetkih vrsta koja pokriva sve što mi treba, a istovremeno ne uzrokuje takve bolove – trening mogu napraviti normalno. Primjereno je i jačanje uz pomoć utega jer povećava gustoću kosti, ali istina je da si u akutnoj fazi nekoliko oslabljen i možda zbog toga nisi spreman za rad s utezima. U akutnoj fazi također ne preporučujem skakanje. U težoj fazi je ključno da brineš o gipkosti, da sve zglobove što bolje razgibaš u različitim smjerovima. Kada se bolest umiri, u pravilu možeš raditi bilo što, ali naravno, uvijek je primjereno fokusirati se na to što bolest radi tijelu. Ako npr. znam da gubim mišićnu masu, dobro je raditi aktivnosti pomoću kojih ću dobiti mišićnu masu. U tom slučaju pilates neće biti koristan – primjereno je u trening uključiti utege, a pilatesom se usredotočimo na gipkost i rastezanje. Također, ovisi i o pojedincu, što nam više, a što manje odgovara. Doprinos ove bolesti je i to da imaš priliku baviti se svojim tijelom, imaš priliku upoznati i saznati kako se osjećaš kada izvodiš određene vježbe i tome se primjereno prilagođavaš.

Što bi savjetovala osobi koja je oboljela od artritisa?

Čini mi se da je najveći problem da ljudi sumnjaju u lijekove i medicinu, naime, sve bi željeli izliječiti prirodnim putem. Naravno, nitko ne voli lijekove jer svi imaju nuspojave. Ali ako u težem obliku artritisa ne djeluješ pravovremeno, može doći do dugotrajnih ozljeda i nefunkcionalnosti zgloba. U prvoj fazi, čini mi se jako važno steći povjerenje u liječnike – ne zbog toga što mislim da alternativno liječenje ne djeluje, još uvijek ga možeš isprobati uz to. Najvažnije je spriječiti širenje upale koja se može dogoditi usprkos lijekovima, kao što se meni dogodilo. Kod svake je bolesti važno uspostavljanje odnosa. Osim liječnika, važni su i ljudi oko tebe koji će te podržavati i koji će ti pomagati. Dobro je imati osobu koja je prošla slične probleme kako bi mogao s njom razgovarati. Tu je na primjer Reumatološko društvo Slovenije koje ima mnogo predavanja, možeš upoznati mnogo osoba koje ti mogu pomoći. Nitko te ne može razumjeti kao netko tko je i sam prošao kroz to.

Što bi savjetovala onima koji misle da u potpunosti moraju promijeniti život jer su oboljeli? Je li to istina?

Čini mi se odličnim imati podršku sa svih strana – psihološku podršku. Moraš znati i pobrinuti se za to da tvoje tijelo bude što više fit. Moraš paziti na zdravu prehranu i izbjegavati namirnice koje dokazano škode osobama s artritisom (to su naprimjer orasi, rajčica, patlidžan, paprika i alkoholna pića). Čini mi se jako važno da pokušaš mnogo odmarati. Moraš naučiti slušati sam sebe i živjeti sa svojim ograničenjima.

A što ako se bolesnici boje kretati?

Najgore je ako misliš da ćeš time što se ne krećeš napraviti nešto dobro. I ja sam trenutno u fazi kada mi je teško krenuti na vježbanje, ali nakon vježbanja doista sam uvjerena da se osjećam mnogo bolje, zglob je razgiban i mišići oko njega prokrvljeni, zglob je pokretniji i opušten, a posljedično i manje boli.

Koja je najvažnija stvar koju si naučila o svom tijelu u procesu bolesti?

Perfekcionist sam i mislim da sve moram napraviti najbolje. Sada pokušavam slušati tijelo kada mi javlja da je dovoljno i da više ne može. U prošlosti to nisam radila i često sam pretjerivala. Taj dio me najviše zamislio. Doduše, teško prihvaćam da ne mogu radi stvari kao što sam radila prije, ali svaki puta iznova kada idem glavom kroz zid, artritis me vrati natrag. Teško je, ali istovremeno se neke stvari dogode s razlogom – bez obzira na to da li ti se dogodi pozitivna ili negativna stvar, iz nje možeš nešto naučiti. Čini mi se da cjelokupno zapadno društvo teži tome da budemo uvijek sretni i da sve bude savršeno, ali svi znamo da život nije samo šlag. U takvim situacijama naučiš prihvatiti određene stvari i tako napraviš najviše za sebe.

Imaš li još neku poruku za naše čitatelje koji imaju probleme sa zglobovima i artritisom?

Neka nauče prihvatiti svoja ograničenja, a usprkos ograničenjima neka pokušaju napraviti svoj život što ispunjenijim. Neka brinu za sebe i svoje tijelo uz pomoć prehrane, kretanja i ljudi oko sebe.

 

Slični
članci

Pogledajte ostale članke koji će vam pomoći da dovršite svoju rutinu i ublažite bol.

Video sadržaj

Vježbe za pokretljivost

Bolovi u vratu i ramenima
Savjet

Koliko su snažni vaši mišići u zapešću? – TEST

Bolovi u mišićima i zglobovima
Savjet

Bolovi u rukama – 10 trikova za olakšavanje

Reumatoidni artritis i artroza
Savjet

Artritis i prehrana – što mogu jesti?

Reumatoidni artritis i artroza